培育灵魂的“政治拉练”（强军路上）
  Logotip Wikipedije, globus koji prikazuje glifove nekoliko pismovnih sistema za slovo W ili glasove ?wi?, ?wo? ili ?wa?. | |
.png) naslovnica Wikipedije | |
| URL | wikipedia.org |
|---|---|
| Komercijalan? | ne |
| Tip | internetska enciklopedija |
| Registracija | opcionalna[notes 1] |
| Jezik | 288 izdanja[1] |
| Posednik | Wikimedia Foundation |
| Autor | Jimmy Wales, Larry Sanger[2] |
| Po?etak rada | 15. januara 2001. |
| alexa.com rang |  7[3] (od oktobra 2015.) |
Wikipedia (engl. izg. [?w?ki?pi?di?], od engl. wiki (viki) + [encyclo]pedia ([enciklo]pedija)), vi?ejezi?na je internetska enciklopedija sa slobodnim sadr?ajem i slobodnim pristupom koju podr?ava i hosta neprofitni Wikimedia Foundation. Oni koji mogu pristupiti sajtu, mogu ure?ivati ve?inu njenih ?lanaka.[4]
Wikipedia je rangirana me?u deset najpopularnijih mre?nih mjesta (5. prema semrush.com;[5] 7. prema similarweb.com[6] rangiranju; 10. prema biv?em Alexa Internetu[7]) i najve?e je i najpopularnije op?e referentno djelo na internetu.[8]
Jimmy Wales i Larry Sanger pokrenuli su Wikipediju 15. januara 2001. Njezino ime, portmanteau od engl. wiki[notes 2] + [encyclo]pedia, skovao je Sanger.[10][11] Inicijalno samo na engleskom, Wikipedia je brzo postala vi?ejezi?na po?to je na drugim jezicima razvila sli?ne verzije, koje se razlikuju u sadr?aju i praksama ure?enja.
Srpskohrvatska Wikipedia sada je jedno od 306 jezi?kih izdanja Wikipedije i sa 460.960 ?lanaka spada u njezinih 30 najve?ih izdanja, dok po broju ?lanaka prvo mjesto zauzima engleska Wikipedia (u novembru 2015. dosegla 5 000 000 ?lanaka). Uzev?i u obzir sva izdanja, Wikipedia sadr?i vi?e od 50 mil. ?lanaka. Prema stanju iz februara 2014. imala je 18 milijardi pregleda i gotovo 500 mil. jedinstvenih posjetitelja svaki mjesec.[12]
Podupiratelji Wikipedije citiraju istra?ivanje objavljeno 2005. u Natureu, gdje su na osnovi 42 znanstvena ?lanka komparirane Wikipedia i Encyclop?dia Britannica, pri ?emu je utvr?eno da se nivo to?nosti Wikipedije pribli?io onom koji ima Encyclop?dia Britannica.[13] Kritika Wikipedije obuhva?a tvrdnje o tome da ona pokazuje sistemsku pristranost, predstavlja mje?avinu ?istina, poluistina i ne?to neistina?[14] i predmet je manipulacije i spinanja.[15]
Historija
Osim za vreme tehni?kih problema i dogradnji, Wikipedia je bila u funkciji od 10. Januara 2001. Istorija Wikipedije po?inje 2. januara 2001, u razgovoru u San Diegu, u Kaliforniji izme?u dva stara prijatelja, Larry Sanger, glavni korisnik Nupedije, i Ben Kovitza, kompjuterskog programera. Kovitz je tokom ve?ere objasnio Wiki koncept Sangeru koji je odmah shvatio da bi Wiki format odli?no pristajao enciklopediji. Senger je potom nagovorio ?efa Nupedije, da napravi Wiki od Nupedije, i prva verzija je bila postavljena online 10. januara. Me?utim, mnogi Nupedija korisnici nisu htjeli da Nupedija bude Wiki pa se tako 15. januara, pravi "Wikipedia" na svojoj jedinstvenoj domeni 'wikipedia.com'.
Mnogi su brzo saznali o Wikipediji i projekat je rastao izvanrednim tempom. 12. februara 2001. Wikipedia ve? ima 1 000 ?lanaka, a 7. septembra 2001. ima 10 000 ?lanaka. Od tada, Wikipedia na engleskom jeziku raste sve br?e i br?e. Uskoro su joj se pridru?ile me?unarodne Wikipedije na jezicima poput mandarinskog, njema?kog, francuskog, talijanskog, ruskog, itd.
Glavne karakteristike
- Ona je Wiki, u tome ?to je mo?e izmjeniti bilo ko (osim blokiranih korisnika).
- Ona je slobodna i upotrebljava GNU Slobodnu Dokumentacijsku Dozvolu.
Kada se govori o multijezi?nim Wikipedijama, va?no je napomenuti da ne postoje nacionalne Wikipedije. Iz tog razloga ne postoji ni austrijska niti australijska niti britanska Wikipedija nego Wikipedije na njema?kom jeziku i engleskom jeziku itd.
Sav originalni materijal prilo?en Wikipediji je "Slobodan Sadr?aj", definisan GNU Slobodnom Dokumentacionom Dozvolom, ?to zna?i da se mo?e slobodno upotrebljavati, izmeniti, kopirati, i distribuirati, uz uslov da bilo koja kopija, modifikacija ili izmena ne sme stavljati dodatne restrikcije na sadr?aj (tj. mora biti izdata pod istom dozvolom). Wikipedijin sadr?aj kreiraju njeni korisnici, a administratori imaju ve?u kontrolu. Bilo koja stranica na Wikipediji se uvek mo?e izmjeniti pa nijedan ?lanak nikada nije zavr?en.
Wikipedia je po?ela kao projekat na engleskom jeziku 15. januara 2001, i malo zatim (23. mart 2001.) je za?eta Wikipedia na francuskom jeziku. Veliki broj korisnika se od tada trudi da napravi Wikipediju multijezi?nom i trenutno postoji preko milion i 200 hiljada ?lanaka na engleskom jeziku, i 4 miliona i 600 hiljada ?lanaka na drugim jezicima (u julu 2006. godine).
Vandalizam
Veliki problem Wikipedije je vandalizam, koji donose razni vandali. Oni ?esto prave besmislene i uvrjedljive izmjene na Wikipedia ?lancima.
"Zbog toga ?to je Wikipedia radikalno slobodna i javan projekat, ona privla?i anarhisti?ki element," Leri Sengr, osniva? Wikipedije je priznao medijima. "Na sre?u, ve?ina nas je spremna da zaustavi vandalizam... i da ga se rije?i ?im se pojavi."
Na sre?u najmanje par korisnika (ako ne stotine ili vi?e u nekim slu?ajevima) generalno dnevno prati izmjene na odre?enim ?lancima. Vandalizam na ?lancima obi?no ne traje du?e od nekoliko minuta u zavisnosti od broja korisnika na odre?enoj Wikipediji. Nedavna studija koju je sproveo IBM-ov tim je na?la da ve?ina vandalizma kojeg Wikipedia na engleskom jeziku pretrpi biva prepravljen za manje od pet minuta. "Bili smo iznena?eni kako ?esto smo nailazili na vandalizam i bili smo opet iznena?eni kako brzo je vandalizam bivao prepravljen", izjavio je Martin Wattenberg, istra?iva? koji radi pri IBM-ovom TJ Watson istra?iva?kom centru u Kembrid?u, u Masa?usecu, SAD.
Politike i principi
Korisnici Wikipedije (koji se nazivaju wikipedisti ili wikipedijanci), dr?e se nekoliko jednostavnih principa:
- Korisnici Wikipedije nastoje da svi ?lanci budu nepristrasni. Ovo ne zna?i da ?lanci treba da se pi?u samo jednim objektivnim na?inom i da postoji odre?eno "stanje nepristrasnosti", nego zna?i da sva razli?ita mi?ljenja o nekoj temi treba da budu predstavljena na objektivan na?in.
- Postoji nekoliko konvencija oko imenovanja ?lanaka. Kad postoji nekoliko razli?itih imena za jednu temu, treba osigurati da sve varijante imena budu obuhva?ene kori?tenjem preusmeriva?a.
- Wikipedijanci upotrebljavaju stranice za diskusiju ("discussion") o nekoj temi (a ne stranicu samog ?lanka) da bi odlu?ili kako izmeniti ?lanak.
- Postoji nekoliko vrsta sadr?aja koji su nepo?eljni na Wikipediji, jer ustvari nisu enciklopedijski ?lanci. Na primjer Wikipedia ?lanci nisu definicije iz re?nika niti su repozitorija za ?itave tekstove knjiga, dokumenata, ?lanaka, govora i sl. Za tu vrstu sadr?aja postoje srodni projekti (detaljnije pod sekcijom srodni projekti, ispod).
- Nekad postoje protivre?na pravila i konvencije. Kad do?e do tog slu?aja, Wikipedijina zajednica korisnika odlu?uje svaki slu?aj posebno.
Korisnici
Wikipediju ure?uju mnogi ljudi, koji se nazivaju wikipedisti ili wikipedijanci. Ne postoji nijedan "glavni korisnik" ili ?ef.
Softver i hardver
Originalni Wikipedija softver je UseModWiki, koji je napisao Kilford Edams (Prva Faza). Po?etkom 2002. godine, Wikipedija je po?ela upotrebljavati PHP Wiki engine koji je, koriste?i MySQL bazu podataka, dodao mnogo novih mogu?nosti i bio napravljen isklju?ivo za Wikipedija projekat. Napravio ga je Magnus Menski, i poznat je kao Druga Faza.
Nedugo nakon ?to je Druga Faza bila u upotrebi, pojavili su se veliki problemi. Wikipedia je postala toliko spora da je bilo skoro nemogu?e izmijeniti ?lanak. Li Denjel Kroker je potom napisao kompletno novi softver. Ova nova verzija je bila veliki napredak, i postala je standard u julu 2002. godine. i jo? uvijek se upotrebljava. Tre?a Faza se zove MediaWiki, i upotrebljavaju je i mnogi drugi Wiki projekti.
Pred kraj 2003. godine ponovo su se pojavile te?ko?e u radu Wikipedije. Razlog problema je zagu?enja jednog jedinog Wikipedia servera. Problemi su brzo prevazi?eni budu?i da je u junu 2004. godine Fondacija Wikimedija nabavila devet servera, trenutno sme?tenih u Floridi. U sastavu nove konfiguracije je jedan server za bazu podataka i ?etiri web servera koji svi rade na Fedora Core Linux distribuciji.
Wikipedijina baza podataka
Po?to je Wikipedia slobodna enciklopedija ?iji je sadr?aj odre?en GNU slobonom dokumentacionom dozvolom, bilo tko u bilo koje vrijeme mo?e da preuzme "skoro-teku?u" verziju kompletne Wikipedije. Za detalje posjetite stranicu o preuzimanju kompletne Wikipedije na engleskom jeziku.
Nagrade
- 2004.
- Prix Ars Electronica, pobjednik - u kategoriji Digitalne zajednice.
- Webby Nagrade, pobjednik "Zajednica" sekcije.
Povezano
Napomene
- ↑ Registracija se zahtijeva za odre?ene zadatke kao ?to su ure?enje za?ti?enih stranica, stvaranje stranica na Wikipediji i postavljanje datoteka.
- ↑ Wikiji su tip websitea. Rije? ?wiki? pak dolazi od havajske rije?i ?brz?.[9]
Reference
- ↑ Kiss, Jemima; Gibbs, Samuel (6. augusta 2014). ?Wikipedia boss Lila Tretikov: 'Glasnost taught me much about freedom of information”. The Guardian. Pristupljeno 21. augusta 2014.
- ↑ Jonathan Sidener. ?Everyone's Encyclopedia”. U-T San Diego. Pristupljeno 15. oktobra 2006.
- ↑ ?How popular is wikipedia.org?”. Alexa Internet. Arhivirano iz originala na datum 2025-08-07. Pristupljeno 2025-08-07.
- ↑ ?Wikipedia founder defends decision to encrypt the site in China”. The Verge. Pristupljeno 19. septembra 2015.
- ↑ ?Top Websites ranking - Most Visited Websites in the world [December 2022”] (en). Semrush. Pristupljeno 4. februara 2023.
- ↑ ?Similarweb Top Websites Ranking”. Similarweb. Pristupljeno June 11, 2022.
- ↑ The top 500 sites on the web Arhivirano 2025-08-07 na Wayback Machine-u, 3. 2. 2021, Pristupljeno 3. 2. 2021.
- ↑ ?comScore MMX Ranks Top 50 US Web Properties for August 2012”. comScore. 12. septembra 2012. Pristupljeno 6. februara 2013.
- ↑ ?wiki? u: Hawaiian Dictionary, revised and enlarged edition, University of Hawaii Press, 1986
- ↑ Mike Miliard (1. marta 2008). ?Wikipediots: Who Are These Devoted, Even Obsessive Contributors to Wikipedia?”. Salt Lake City Weekly. Pristupljeno 18. decembra 2008.
- ↑ Sidener, Jonathan (9. oktobra 2006). ?Wikipedia family feud rooted in San Diego”. The San Diego Union-Tribune. Pristupljeno 5. maja 2009.
- ↑ Cohen, Noam (9. februara 2014). ?Wikipedia vs. the Small Screen”. The New York Times.
- ↑ Jim Giles (December 2005). ?Internet encyclopedias go head to head”. Nature 438 (7070): 900–901. Bibcode 2005Natur.438..900G. DOI:10.1038/438900a. PMID 16355180.(potrebna pretplata)
Bilje?ka: Studija je bila citirana u nekoliko novinskih ?lanaka, npr. u:
- ?Wikipedia survives research test”. BBC News. 15. decembra 2005.
- ↑ Black, Edwin (19. aprila 2010.) Wikipedia—The Dumbing Down of World Knowledge, History News Network. Pristupljeno 21. oktobra 2014.
- ↑ J. Petrilli , Michael (SPRING 2008/Vol.8, No.2) Wikipedia or Wickedpedia?, Education Next. Pristupljeno 22. oktobra 2014.
Vanjske veze
- Slu?beni veb-sajt (mobilni) – vi?ejezi?ni portal (sadr?i linkove na sva jezi?na izdanja)
- Wikipedija na Facebooku